Lokalni mediji moraju prije svega biti u funkciji javnog interesa, a uređivačke politike trebaju biti odvojene od političkih interesa lokalnih zvaničnika i osigurati pluralizam mišljenja kroz medijske sadržaje, istaknuto je tokom današnjeg predstavljanja rezultata monitoringa medijskih sadržaja pod nazivom „Lokalni mediji – kvalitet medijskih sadržaja i informacija za građane, pluralizam mišljenja i različitost izvora informacija“.

Prema riječima prof.dr. Lejle Turčilo koja je vodila istraživanje, cilj istraživanja nije bio praviti liste (ne)kvalitetnih medijskih sadržaja, nego uočiti ključne trendove u lokalnim medijima i dati preporuke za njihov profesionalniji rad.

– Suština je bila razmotriti koliko lokalni mediji zaista rade u skladu sa javnim interesom i posebno koliko su prisutni principi nepristrasnosti i pluralizma mišljenja. Uzorak je rađen na 34 lokalna bh. medija, a monitorisano je 617 medijskih sadržaja štrampanih, elektronskih i online medija u javnom i privatnom vlasništvu – kazala je Turčilo.

Monitoring je pokazao da je gotovo polovina medijskih sadržaja u lokalnim medijima rezervisana za lokalnu politiku ili za teme koje se tiču zabave i revijalnih sadržaja. Najmanje su zastupljeni obrazovanje i ekološke teme, iako se generalno o temama koje su bitne za građane ipak izvještava u velikoj mjeri. Zabrinjavajući je podatak da u više od trećine medijskih sadržaja uopće nema sagovornika – to se odnosi većinom na prenošenje izjava i saopćenja i personalne interpretacije novinara o pojedinim temama. Također, u velikom dijelu sadržaja pojavljuje se samo jedan izvor. U oko 42% sadržaja sagovornici se tretiraju ravnopravno, ali u gotovo trećini sadržaja preferirani su pojedini lokalni zvaničnici nad drugim sagovornicima.

– Ono što je najporaznije je da u 95 posto sadržaja nije bilo suprotstavljenih mišljenja, ne samo zbog malog broja sagovornika, nego i zbog činjenice da su ti sagovornici selektirani kako bi se uklopili u narativ koji određeni medij preferira. Drugim riječima, sagovornici se često biraju kako bi podržali neki već unaprijed izvedeni stav – naglasila je profesorica Turčilo.

Istraživanje je pokazalo i da su web portali u najvećem broju podložni utjecajima lokalnih zvaničnika i njihovim interesima, dok televizije imaju najviše rada na terenu i veći broj sagovornika u prilozima i emisijama. Među nekima od preporuka tima istraživača za lokalne medije su stavljanje javnog interesa u prvi plan, više sadržaja koji govore o temama obrazovanja, kulture, zaštite životne sredine…, te veći broj sagovornika koji imaju drugačija mišljenja o određenoj temi, kako bi se osigurao pluralizam mišljenja.

Profesor Vuk Vučetić smatra da je značaj ovakvih istraživanja veliki, posebno u smislu dodatne edukacije novinara koji rade u lokalnim medijima.

– Lokalni novinar je zapravo “heroj ulice”, on je taj koji primjećuje konkretne probleme građana i pokušava da ih riješi. Posebno su važni lokalni mediji kada je u pitanju profesionalni razvoj mladih novinara, koji tu počinju svoju karijeru. Rezultati ovog monitoringa nisu iznenađujući, posebno u smislu da se neselektivno ili copy-paste metodom prenose stavovi lokalnih zvaničnika. To definitivno nije suština novinarske profesije, ali činjenica da je postalo ustaljena praksa govori i o tome da redakcije nemaju dovoljno resursa i novinara za rad na terenu, kao i o lošim uslovima u kojima ti novinari generalno rade – kaže Vučetić.

Glavni i odgovorni urednik portala Bljesak.info Berislav Jurič naglasio je da lokalni novinari imaju veliki problem da dođu do izjava sagovornika, posebno političara koji se ne slažu sa sadržajima koje pojedini medij objavljuje.

– Jedna strana vam nikada neće dati izjavu, pa ćete vi onda ispasti igrač druge strane i tako oni svojom šutnjom od vas prave neprijatelje. Također, mislim da je potpuno pogrešno shvaćena uloga lokalnih medija u BiH, koji bi zapravo trebali biti izvor informacija svim „velikim“ medijima. Teško je i definisati šta je interes javnosti i šta je to što publika zapravo želi da čita i da gleda. Ljude malo toga danas zanima, pa čak i kada govorimo o veoma ozbiljnim, istraživačkim temama – navodi Jurič.

Izvršni direktor TVSA Haris Dučić smatra da rezultati istraživanja vjerno prikazuju stanje u lokalnim medijima u BiH.

– Taj autocenzorni čip koji imaju svi novinari koji rade u lokalnim medijima koji se finansiraju iz budžeta svakako postoji, ali urednici i novinari trebaju istrajavati na svojim principima i na pluralizmu mišljenja. Posebno je važna direktna komunikacija sa građanima i dati im priliku da komuniciraju sa nama, da postavljaju pitanja koja ćemo mi onda prenijeti našim sagovornicima. Isključivo kompetencije i profesionalizam ljudi koji znaju da rade mogu iz temelja promijeniti stvari u lokalnim medijima i omogućiti im da se oslobode političkih i drugih utjecaja – rekao je Dučić.

Amela Odobašić (RAK) kazala je da su lokalne radio i TV stanice prioritet u radu RAK-a.

– Lokalni mediji su izuzetno važni, bez obzira na globalizaciju koja nameće medijske sadržaje. Njihovi problemi su mnogobrojni, a nama se najčešće javljaju sa problemom nedostatka ljudskih resursa zbog kojeg ne mogu realizovati određene sadržaje – navela je Odobašić.

Učesnici današnje online diskusije posebno su naglasili problem autocenzure u lokalnim medijima, odnosno “linije manjeg otpora” koju novinari često slijede i koja dovodi i do jednostranog pristupa u medijskim sadržajima. Također, politički pritisak na medije u BIH sve je veći, a to je posebno vidljivo u periodima predizbornih kampanja i na dijelu web portala koji su čak i u vlasništvu određenih političkih centara moći. Problem su i lokalni mediji koji se finansiraju iz budžeta, a zauzvrat se od njih očekuje da slijede određene političke interese.

Istraživanje je dio projekta „Slobodni mediji, slobodno društvo“, koje implementira Udruženje BH novinari u saradnji sa Asocijacijom elektronskih medija u BIH (AEM BiH), a uz finansijsku podršku Evropske unije.

Generalna tajnica BH novinara Borka Rudić kazala je da je ovo jedno od tri istraživanja koje sprovode BH novinari. Pored ovog monitoringa, planirano je istraživanje koje se odnosi na zakonski okvir po kojem funkcioniraju lokalni mediji i njihove interne procedure, a treće istraživanje bit će posvećeno nevladinim organizacijama kao podršci lokalnim medijima.

– Mi imamo cijeli jedan program koji se bavi pitanjima medija gdje pokušavamo da pomognemo kako razvoj slobodnih medija, tako i primjenu pozitivnih praksi EU u našem regionu. Situacija u medijima nije sjajna i svi smo svjesni toga, a sada je još dodatno pogoršana pandemijom. Ovo je nastavak projekta koji traje već dugo i zadovoljstvo nam je imati partnera u civilnom društvu koji je sposoban implementirati ovako važnu aktivnost – zaključio je programski menadžer EU u BiH Vladimir Pandurević.